Test brzine interneta

Dodajte na sajt Metainformacija

Drugi alati

Test brzine interneta

Test brzine interneta

Internet je zasnovan na kombinaciji TCP/IP protokola i, u stvari, sastoji se od miliona servera i računara povezanih kablovskom i bežičnom mrežom.

Internet nema jedinstvenu matičnu bazu i kontrolni centar, njegovi segmenti su raspoređeni po celom svetu, uglavnom u razvijenim, civilizovanim zemljama. Prema poslednjim podacima, 2023. godine više od 5,16 milijardi ljudi koristi internet, što je više od 50% svetske populacije.

Vrste internet veze

Sve postojeće opcije za povezivanje na Internet mogu se podeliti u dve grupe: žičane i bežične veze. Dakle, prvi uključuju telefonske žice, upredene parice, koaksijalne kablove i kablove sa optičkim vlaknima, a drugi uključuju radio komunikacije, Vi-Fi, satelitski i mobilni internet.

Žične veze

Najveću brzinu prenosa podataka obezbeđuju žične veze, kada su serveri/računari direktno povezani jedan sa drugim: bez upotrebe radio frekvencija, na ovaj ili onaj način koji se koriste u svim vrstama bežičnih komunikacija. Metode žične veze uključuju:

  • Dial-up ili dial-up pristup. Obavlja se preko telefonskih linija, sa brzinom prenosa podataka ne većom od 60 kilobita u sekundi. Trenutno je zastareo, ali se i dalje koristi u udaljenim naseljima gde ne postoji mogućnost sprovođenja punopravnog interneta velike brzine.
  • Asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL). Poboljšana verzija dial-up mreže koja predstavlja most između dial-up i FTTB tehnologije. Za njegov rad potrebni su vam telefonski kabl, modem i razdelnik. Brzina prijema podataka preko ADSL-a dostiže 24 megabita u sekundi, ali je brzina slanja znatno manja, što se može pripisati glavnim nedostacima ove tehnologije.
  • DOCSIS. Prenosi i prima podatke preko TV/koaksijalnog kabla. Trenutno se takođe praktično ne koristi, sa izuzetkom udaljenih sela i urbanih periferija. Brzina takvog Interneta dostiže 42 megabita u sekundi i primetno se smanjuje dok gledate digitalnu TV. DOCSIS zahteva pristup TV kablu i poseban modem.
  • FTTB. Danas je najčešći tip veze preko optičkog kabla. Brzina interneta dostiže 1 gigabit u sekundi, uz mogućnost dodatnog povezivanja telefonskih usluga i digitalne televizije.
  • GPON. Najbrži, ali do sada – malo uobičajen tip veze preko optičkog kabla. Za njegov rad potreban vam je poseban ONT modem i kabl koji se postavlja direktno u stan / kuću korisnika (bez prekidača). Brzina GPON-a dostiže 2,5 gigabita u sekundi, a ping je skoro nula.

Bežične veze

Što se tiče bežičnih veza dostupnih korisnicima, osvrnućemo se na njih:

  • Vi-Fi. Radi na udaljenosti do 300 metara, sa mogućnošću povezivanja laptopova, pametnih telefona, tableta i perifernih uređaja (kao što su štampači) opremljenih Vi-Fi modulima.
  • Mobilni Internet. Obezbeđuje se preko tornjeva mobilne telefonije i zahteva avansno plaćanje za paket usluga. Radi mnogo puta sporije od Vi-Fi mreže, ali sa skoro 100% pokrivenošću u velikim naseljima i šire (gde god postoje 3G, 4G i 5G tornjevi).
  • Satelitski internet. Može da radi na terenu, gde nema Vi-Fi prevodilaca i mobilnih tornjeva. Ali zahteva skupu opremu i ima najveći ping – do 250 milisekundi.

Postoji i Internet radio koji radi do 50 kilometara od izvora signala koji obezbeđuje ISP. Podaci se prenose radio-vezom i preuzimaju antenom postavljenom na brdu ili na krovu zgrade. Ovo je prilično skupa opcija povezivanja, koja se koristi samo kao poslednje sredstvo.

Koja vam je brzina interneta zaista potrebna

Pravilo „što više, to bolje“ ovde ne funkcioniše baš, jer za svakih dodatnih 50-100 megabita u sekundi morate da platite mnogo, ponekad i višestruko.

Zbog toga je važno pronaći sredinu koja je prava za vas. Na primer:

  • 2 Mbps je dovoljno za gledanje 480p SD videa.
  • 5 Mbps je dovoljno za gledanje HD videa od 720p.
  • 10 Mbps je dovoljno za gledanje Full HD videa pri 1080p.
  • 30 Mbps je dovoljno za gledanje Ultra-HD videa u 2160p.

S obzirom da većina provajdera nudi brzinu kućnog interneta od 50 megabita u sekundi, ovo je sasvim dovoljno za potrebe nekoliko ljudi (porodice), a više nego dovoljno za jednu osobu. Veće brzine su potrebne samo stručnjacima koji rade sa velikim nizovima podataka ili emituju striming video u 4K formatu.

Kako da proverite brzinu interneta

Kako da proverite brzinu interneta

Po pravilu, brzinu Interneta navodi sam provajder kao deo pružanja određenog paketa usluga. Ali ove brojke gotovo nikada ne odgovaraju stvarnim pokazateljima, a korisnici moraju da odrede brzinu veze „ručno“: koristeći mogućnosti operativnog sistema ili onlajn servisa.

Na primer, brzina se može pronaći preko „Upravljača zadacima“ (na kartici „Performanse“) ili preko „Mrežne veze“ (u kontekstualnom meniju „Status“) za Vindovs.

Za macOS, otvorite Terminal i unesite netvorkKualiti.

Da biste odredili maksimalnu propusnost namenske internet veze, možete postepeno da otpremite veliku datoteku (od 1 GB) u oblak, a zatim da je preuzmete odatle, prateći indikatore „Mbps“ u „Upravljaču zadataka“.

Tako ćete znati brzinu „otpremanja“ i „prijema“ podataka, koja se može razlikovati nekoliko puta. Ali ovo još uvek nisu baš pouzdane metode! Ako treba da znate tačnu brzinu Interneta, najbolja opcija je specijalizovana onlajn usluga. To će pružiti sledeće prednosti:

  • Visoka preciznost merenja brzine, uzimajući u obzir njene dinamičke fluktuacije.
  • Jednostavan i intuitivan interfejs.
  • Otvaranje u kartici pregledača – nema instalacije.
  • Dobijanje informacija o dobavljaču.
  • Automatsko otkrivanje IP adrese.
  • Pristupačnost sa bilo kog Internet uređaja: računara, laptopa, tableta, pametnih telefona.

Stvarna brzina Interneta može se razlikovati od deklarisane 2-3 puta. Pri tome je važno uzeti u obzir da ako je uređaj sa kojeg se vrši merenje povezan na mrežu preko Vi-Fi veze, brzina može biti znatno manja nego kod kablovske veze. Ako niste zadovoljni rezultatima merenja, možete povećati brzinu Interneta bez prelaska na skuplji paket usluga.

Kako povećati brzinu interneta

Neće biti moguće overklokovati Internet iznad brzine koju vam pruža provajder, ali u većini slučajeva brzina se smanjuje ne krivicom operatera, već zbog unutrašnjih problema: u lokalnim delovima mreže, sa ruter, sa hardverom i softverom računara/pametnog telefona.

Uklanjanjem ovih problema možete postići maksimalnu brzinu i uživati u 100% mogućnostima brzog interneta. Procedura se razlikuje u zavisnosti od uređaja koji koristite.

Ubrzavamo internet na računaru, laptopu

Ako je računar povezan na Internet preko kabla, prvo morate da proverite njegov integritet. Pregledajte žicu duž cele dužine na oštećenja, udubljenja, kopče. Nije neuobičajeno da kabl bude priklješten pričvršćivačima, dovratnikom ili postoljem, što ometa mrežu. Takođe vredi pogledati:

  • Konektor na kablu koji ga povezuje sa računarom.
  • Konektor na matičnoj/mrežnoj ploči.
  • Ruter/ruter – ako ga koristite.

Ako se otkriju mehanički nedostaci, vredi pozvati majstora koji će rešiti problem. Ali mnogo češće, problemi sa softverom postaju uzrok usporavanja. Pre svega, osvrćemo se na njih:

  • Pregledač koji se loše ponaša. Veliki broj kartica sa mogućnošću automatskog otvaranja, VPN rad, puna keš memorija, povezani uslužni programi - sve ovo jako opterećuje mrežu i usporava njenu brzinu. Obrišite keš i istoriju, isključite automatsko otvaranje kartica, oslobodite se nepotrebnih uslužnih programa i ne koristite podrazumevani VPN.
  • Otpremajte datoteke od strane operativnog sistema (za ažuriranja) ili korisnika.
  • Virusni softver. Može značajno usporiti Internet i koristiti namenski kanal za prijem i slanje podataka. Da biste to sprečili, koristite pouzdan, ažuran antivirus.

Ubrzavamo internet na pametnom telefonu, tabletu

Ako treba da povećate brzinu Interneta na svom mobilnom gadžeta, pratite ove korake:

  • Uklonite nepotrebne, neiskorišćene aplikacije koje troše propusni opseg.
  • Instalirajte pojačivač (akcelerator) koji povećava brzinu prijema i prenosa podataka na pametnim telefonima / tabletima.
  • Isključite automatsko ažuriranje sistema i uradite to ručno s vremena na vreme.

Ove jednostavne mere bi trebalo da budu dovoljne da povećaju brzinu interneta u 80-90% slučajeva. Ako nije došlo do poboljšanja, razlog za malu brzinu je najverovatnije hardverske prirode i zahteva tehničku intervenciju ili zamenu uređaja/komponenti.

Naša usluga počinje da radi jednim klikom. Informacije se prenose sa vašeg računara nama i obrnuto. Tako se utvrđuje prosečna brzina prenosa, preuzimanja, otpremanja i kašnjenja veze po jedinici vremena. Da biste dobili objektivnu sliku i procenili stabilnost internet veze, ponovite test nekoliko puta. Uz našu uslugu dobićete tačne rezultate brzo i besplatno.